plataa

Šta donose nova pravila za radnike i poslodavce – rast plata i rasterećenje poslodavaca ili nove namete?

Ekonomski ambijent u BiH je već godinama jako loš, kako za poslodavce, tako i za radnike. Na jednoj strani imamo poslodavce koji plaćaju visoke stope doprinosa, a na drugoj radnike sa niskim primanjima ili u zoni sive ekonomije.

Na ovo već godinama upozoravaju međunarodne institucije, ali vlade u BiH nisu pokazale ni viziju, ni političku spremnost da se uhvate u koštac sa ključnim problemima, sve dok to nije postao zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i jedan od uslova za dobijanja treće tranše kredita.

Stoga je Vlada Federacije BiH donijela nove zakone o porezu na dohodak i doprinose, a u ovom tekstu smo pokušali doznati hoće li Vladin prijedlog  riješiti probleme radnika i poslodavaca  i ispuniti obaveze prema MMF-u.

Šta donose nove izmjene?

Problemima visokih doprinosa  u FBiH bavio se i Centar za politike i upravljanje (CPU).

Stopa doprinosa u FBiH najviša je u regiji Zapadnog Balkana. Prema trenutno važećem Zakonu, doprinose plaćaju i radnici i poslodavci, a raspodjela trenutnih 41,5% može se vidjeti u tabeli ispod:

Tip FBiH (ukupno) FBiH (predliženi model) RS(Sadašnji model)
Doprinosi za PIO/MIO 23,0% 18,5% 18,5%
Doprinosi za zdravstveno osiguranje 16,5% 13,5% 12,0%
Doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 2,0% 1,5% 0,8%
Doprinosi za zaštitu djece 0,0% 0,0%  1,7%
Ukupno 41,5% 33,5% 33%

Prema posljednjem usvojenom nacrtu, Vlada FBiH je utvrdila prijedlog Zakona o doprinosima, u kojem se ukupni zbir doprinosa svodi na 33,5%, sa dosadašnjih 41,5%, te se ukidaju doprinosi iz ukupnog zbira na teret poslodavca.

Prof. dr. Anto Domazet za Buku kaže da prijedlozi ovih zakona donose dobrobit za sve – radnike, poslodavce i državu, jer su mjere usmjerene na smanjenje stopa doprinosa kroz proširenje poreske osnovice na trenutno neoporeziva primanja- topli obrok, regres itd.

Zaposleni bi osjetili benefite jer bi se sva primanja uključila u osnovicu za penzionisanje, a plate bi se mogle povećati za iznos primanja koja su bila neoporezovana. Znači, ako je to u prosjeku bilo 200 KM, za taj iznos bi se mogla povećati plata radnika. Takođe, smanjenjem poreske osnovice praktično bi se plaćali isti doprinosi u apsolutnom iznosu, što je prednost za radnike jer bi im se uvećala penzijska osnovica“, pojasnio je Domazet, navodeći da bi korist za poslodavce bio zadovoljan radnik. Inače, uvjeren je da će poslodavci i zbog stanja na tržištu rada morati davati veće plate.

Realno, postoji osnov za dva povećanja plata, a to je obračunski dio – da se spomenutih 200 KM pretvori u platu, a drugo povećanje zbog odnosa tražnje i ponude. Niži doprinosi će svakako biti jedno relaksiranje za poslodavce u situaciji kada moraju prihvatiti činjenicu da će na tržištu rada morati doći do rasta cijene rada“, istakao je Domazet, dodajući da bi prihvatanjem ovih mjera i javni sektor imao korist –povećano zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije.

Ono što je negativno u cijeloj ovoj priči jeste da Vlada FBiH nije dala nikakve procjene makroekonomskih efekata ovih mjera, te što je učinila samo ono što je od nje zahtijevao MMF. Stoga je više nego upitno šta će od svega navedenog zaživjeti u praksi.

Političke spremnosti da se ove mjere usvoje u ovom mandatu, nema, pa dođemo do toga da je Vlada uradila samo ono što je MMF od nje zahtijevao da pošalje prijedlog. Uvjeren sam da će ovi prijedlozi od strane novih vlasti biti u značajnoj mjeri korigovani“, zaključio je profesor Domazet.

Iz Centra za politike i upravljanje upozoravaju da osim obračunskog povećanja plata – nominalnog povećanja primanja, predložena zakonska rješenja neće omogućiti da se radnička primanja i de facto povećaju. U nastavku, iz CPU-a napominju da će predložene izmjene Zakona o porezu na dobit imati negativne implikacije na industrije sa većom potražnjom za visokokvalifikovanom radnom snagom.

To može rezultirati i većom poreznom evazijom u tim industrijama. Istovremeno, uzevši u obzir skromne uštede koje će biti ostvarene na slabije plaćenim poslovima, ne možemo govoriti o sredstvima dovoljnim za kreiranje značajnog broja novih radnih mjesta”, navodi se u analizi CPU-a.

Investitori već godinama zaobilaze BiH

Da su reforme, kako navedene, tako i brojne druge, neophodne kako bi  naša zemlja ostvarila bilo kakav ekonomski boljitak smatra i  Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora (FIC) Bosne i Hercegovine. Kako je izjavila za naš portal, investitori koji ovdje dođu prvo moraju da se suoče sa svim administrativnim barijerama, nepredvidivim zakonima, nestabilnim političkim i pravnim okvirom i svim ostalim nelogičnostima koje nas okružuju.

Trenutno kompanije plaćaju relativno visoka bruto davanja, ali radnici iz toga dobivaju niske neto plate, a ta velika razlika između bruto i neto plate uglavnom odlazi u neefikasan birokratski aparat, stoga mislimo da bi i radnici i poslodavci, ali i država, imali puno više koristi kada bi se taj raspon, odnosno porezni pritisak smanjio. Radnici bi imali viša primanja, imali bi bolji standard, više bi trošili, što pogoduje poticaju poslovanja, poslodavci bi imali niže troškove poslovanja, pa bi bili konkurentniji, mogli bi zapošljavati više ljudi, pa se ne bi time ni smanjili prihodi budžeta, naprotiv. No, svakodnevno smo svjedoci uvođenja dodatnih opterećenja na privredu umjesto da se privreda oslobodi i poslodavci rasterete kako bi se stvorila baza razvoja i dugoročnog planiranja investiranja, od čega bi onda mogao da se puni i budžet i od čega bi profitirale i kompanije i radnici i građani“, istakla je Miovčić.

Mišljenje dostavilo preko 500 privrednih subjekata

O problematici vezanoj za donošenje ovih zakona  održane su i javne rasprave u više bh. gradova, a svoje  mišljenje je dostavilo preko 500  privrednih subjekata.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, rekao nam je koji su to najvažniji zahtjevi privrednih subjekata koje je Komora uputila nadležnim institucijama:

  • Podržati sve Amandmane predložene u materijalima, a od kojih su najznačajniji smanjenje stopa doprinosa na 30,5% umjesto 33% iz Nacrta, povećanje osobnog odbitka sa predloženih 8.400 KM na 12.000 KM godišnje, te uvođenje stopa poreza na dohodak od 10,15 i 20%, umjesto 10 i 20% kao u Nacrtu.
  • Protivljenje poslovne zajednice uvođenju oporezivanja kapitalne dobiti i dividende (udjela u dobiti)
  • Iz oporezivanja izuzeti kamate na štednju u bankama

Sve primjedbe, kao i naše urgencije, nemaju  za cilj da se spriječi donošenje Zakona, već da u konačnici dobijemo provodive Zakone koji će biti reformski, kao dio seta zakona iz aktuelne Reformske agende, ali u konačnici dovesti do rasterećenja privrednih društava, te stimulacije za širenje kapaciteta“, istakao je Jašarspahić.

Zaključak je jasan – reforma ima smisla ukoliko daje konkretne rezultate, a najveći problem ove je u činjenici što niko nije našao za shodno da procijeni njene makroekonomske posljedice, a upitno je i šta će od svega spomenutog na kraju biti ozakonjeno.

Navedimo i ono što je zaključio CPU u svojoj analizi, a to je da bi ispravniji pristup bio uraditi sveobuhvatnu reformu kroz izmjene sistema indirektnog oporezivanja. “Reforma mora dati konkretne rezultate, dok se treba suzdržati od sprovođenja fiskalno neutralnih mjera. Ispravniji pristup bio bi uraditi sveobuhvatnu reformu (koja podrazumijeva stvarno smanjenje opterećenja rada za sve zaposlene u FBiH, dok predlagane modele prebacivanja dijela troškova za zdravstveno osiguranje treba dovesti u korelaciju sa oporezivanjem potrošnje, što bi na koncu omogućilo i dodatne reforme, poput univerzalnog primarno zdravstvenog osiguranja – finansiranog iz PDV-a) kroz izmjene sistema indirektnog oporezivanja. Takva reforma bi u kontekstu reformskih politika i u kontekstu preraspodjele puno efikasnije smanjila poreski klin, osigurala stabilno poslovanje vanbudžetskih fondova, te umanjila mogućnost poreske evazije”, navodi CPU.

Ovaj tekst je podržan kroz ACTION SEE projekat koji sprovodi Metamorphosis fondacija za internet i društvo,  u partnerstvu sa Westminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centrom za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženjem građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Stavovi sadržani u ovom tekstu su isključiva odgovornost CPU – Centra za politike i upravljanje i BUKA i ne odražavaju stavove Evropske unije.

(Republika.ba/Izvor: Buka/Autorica: Tatjana Čalić)




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *