prodaja-stanova-100515

Cijene nekretnina odolijevaju valu iseljavanja

Formiranje cijene nekretnina je ekonomski veoma složeno pitanje, ali kao i svako drugo tržište, cijene se formiraju na osnovu odnosa ponude i potražnje. Međutim, u regiji, koja slovi za zonu postsocijalizma, na tržište nekretnina se uključuje sociološki fenomen čuvanja nekretnina u vlasništvu bez inicijative za stavljanje na tržište.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić navodi da je ta praksa zasnovana na činjenici da u doba socijalizma partija jedino nije mogla oduzeti vlastitu kuću, što je rezultiralo pojavom izgradnje gradnje velikih kuća te stalnim ulaganjem u te objekte.”Vlasnik nekretnine nema inicijativu da je stavlja na tržište i ona kao takva dugoročno može biti neiskorištena. Tržište nekretnina je cjenovno stabilno, bez velikih fluktuacija cijena kao u SAD-u i zapadnoevropskim državama”, navodi Čavalić.

‘Lov’ na stanove u urbanim jezgrima

Na nivou države, konkretno Bosne i Hercegovine, ne može se iznijeti srednja cijena nekretnina koja bi relevantno govorila o stanju tržišta. Svaki grad ima svoje zakonitosti, socijalne i demografske prilike, koje mogu odstupati drastično u poređenju s ostalim gradovima u Bosni i Hercegovini. Čavalić objašnjava da je nužno napraviti razliku između kratkoročnog i dugoročnog vremenskog perioda u formiranju cijena.

“U posljednje vrijeme iseljavanje i privremene migracije stanovništva mogu donijeti u kratkom roku pad cijena nekretnina, ali u srednjem roku ti isti ljudi postaju finansijski spospobni za kupovinu nekretnina, što u srednjem orku drži cijene nekretninan stabilnim.”

Sarajevo, kao prijestolnica Bosne i Hercegovine, predstavlja specifično tržište nekretnina, jer se većina ekonomskih cirkulacija upravo odvija na tom lokalitetu. Ova godina je počela s izrazito većom potražnjom od ponude, ali taj faktor nije znatno utjecao na rast kvadratnog metra. Iz sarajevske agencije za nekretnine Bauland Jasmin Hamzić za Al Jazeeru pojašnjava kretanja na tržištu.

“U odnosu na prošlu godinu, potražnja je znatno povećana. Primarno se traže stanovi u urbanim jezgrima grada, koja su stara i po 50 godina, konkretno naselje Grbavica. S obzirom na činjenicu da je trenutno na raspolaganju svega par desetaka stanova, potencijalni kupci prave kompromise s drugim lokalitetima koji su u blizini primarne. Dakle, interes postoji, ali ne i realizacija kupoprodaje”, navodi Hamzić.

Lokacija i površina početni faktori formiranja cijena

U periodu od kraja rata do ranih 2000-tih godina na tržištu nekretnina u Bosni i Hercegovini dominirale su kuće, ubrzo zatim, ekspanzijom novogradnje, cijene stanova su naglo počele rasti, do današnje situacije, gdje su najpoželjnije lokacije s postojećom urbanom infrastrukturom. Sa arhitektonskog stanovišta, profesorica arhitekture Emina Zejnilović tumači da su lokacija i površina početni faktori formiranja cijena, ali da se, pored fizičkih obilježja, što je u domenu građevinarstva i arhitekture, nadovezuju socio-ekonomski utjecaji.

“Parametri koji sa arhitektonskog aspekta utječu na cene nekretnina se svakako vezuju za fizičke aspekte objekta, poput lokacije, veličinu prostorne jedinice, kvalitet izgradnje… Međutim, kako su stambene jedinice po tipologiji najpodložnije promenama pod utjecajem društveno-ekonomskih kretanja, tako su i kriteriji koji utječu na cijene nekretnina ne svode isključivo na fizičke parametre”, navodi Emina Zejnilović.

Cijelu regiju zapljuskuju valovi demografskih promjena, odnosno naglog iseljavanja ka Zapadu, ali to se u velikim gradovima i ne osjeća u znatnoj mjeri, jer razlog iseljavanja je često ekonomske prirode, tako da se ta kategorija nije ni mogla tretirati kao ona koja kupuje nekretnine.

“Naglo iseljavanje podrazumijeva demografski pad koji bi indicirao smanjenje u potražnji nekretnina. Međutim, s druge strane, povećana tendencija savremenog društva prema individualizmu održava veliku potražnju, a samim tim i cijenu nekretnina, barem kada su veći gradovi u pitanju”, objašnjava profesorica Zejnilović.

U Beogradu kvadrat i do 5.000 eura

Iz beogradske agencije za prodaju nekretnina Nenad Avram navodi da cijene nekretnina “mogu napumpati” platežni trendovi imućnih slojeva društva, uprkos ograničenoj potrošačkoj moći većine.

“U centru Beograda imaju ulice gde se kvadratni metar kreće preko 5.000 eura i, verovali ili ne, takve nekretnine imaju svoje kupce. Njihov primer slede drugi, koji bi hteli da budu u trendu tog jet-seta, i nesvesno ‘pumpaju’ cene kvadrata”, govori Nenad Avram, direktor Eminent nekretnina.

Ova mikro pojava za sobom povlači lančanu reakciju rasta cijena u manje atraktivnim lokacijama, jer se po automatizmu izvodi srednja vrijednost kvadratnog metra na široj teritoriji, ali kako navodi ekonomski analitičar Admir Čavalić “baloni” su kratkoročne varijacije u inertnom okruženju.

“Uslijed nerazvijenog tržišta kapitala i berze, nekretnine predstavljaju izuzetno neelastično tržište. To je grana ekonomije koja se tek razvija, nema velikih rastova i padova, osim kratkoročnih ‘balona’”, zaključuje Čavalić.

(Republika.ba/Izvor: Al Jazeera/Foto: Ilustracija)




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *